Svi mogu pročitati ovaj vodič, ali uglavnom je namijenjen autističnim osobama. Time mislimo na sve autistične osobe.

Među nama nalaze se osobe kojima je autizam dijagnosticiran, što znači da im je liječnik potvrdio da su autistični.

Među nama ima i osoba koje su se samostalno dijagnosticirale, što znači da su same shvatile da su autistične. 

Među nama prisutne su i osobe koje nisu sigurne jesu li autistične ili nisu, što je u redu; mnogi autistični ljudi u početku ne mogu prosuditi jesu li ili nisu autistični. Ovaj vodič im u tome može pomoći.

Ljudi koji nisu autistični također bi trebali pročitati ovaj vodič jer im može pomoći da postanu bolji saveznici. 

Saveznici su neautistični ljudi koji žele pomoći autističnim osobama.

Svatko može biti saveznik: od prijatelja i članova obitelji do osoba koje rade s autističnim osobama. Saveznik može postati svaka osoba koja želi pomoći autističnim osobama.

Veći dio vodiča i teksta koji slijedi koristit će saveznicima, a upravo je njima posvećeno jedno poglavlje koje govori o tome kako mogu pomoći autističnim osobama. Čak i ako niste autistični, iz ovog vodiča možete naučiti mnogo toga.

Mnogi ljudi ne znaju da su autistični. 

Neki bi saveznici zapravo mogli biti autistični – možda čak i vi. Čitajući ovaj vodič, naučit ćete nešto o sebi.

Kad govorimo o autističnim osobama, u ovom se tekstu koristimo određenim riječima, a to činimo s dobrim razlogom. 

Služimo se riječima koje poštuju autistične osobe i riječima kojima se koriste autistične osobe kad govore o sebi. 

Neki se ljudi koriste riječima koje prikazuju autizam kao da je nešto loše, pa se zato koristimo riječima koje pokazuju što autizam zapravo jest.

Upotreba izraza usmjerenih na osobu (person-first language) i izraza usmjerenih na identitet (identity-first language).

O invaliditetu se govori dvojako: tako da je na prvom mjestu osoba ili tako da je na prvom mjestu identitet.

Kad se služite izrazima usmjerenim na identitet, to znači da prvo spomenete invaliditet, a zatim upotrijebite riječ „osoba“.

„Autistične osobe“ primjer je takva izraza. Prvo kažemo „autistična“, a tek onda kažemo „osoba“. 

Gluhi je još jedan primjer upotrebe takvih izraza.

Kad se služite izrazima usmjerenim na osobu, to znači da prvo kažete „osoba“, a zatim navedete invaliditet.

„Osobe s autizmom“ primjer je takva izraza, a takvi su i „osobe s invaliditetom“ te „osobe s razvojnim teškoćama“.

Ljudi mogu birati riječi kojima žele da ih se oslovljava. 

Mnoge osobe s intelektualnim teškoćama vole se koristiti izrazima usmjerenim na osobu i njima se služe već dugo. Drugima žele poručiti da su prije svega osobe i da je invaliditet tek dio njih.

Mnogo Gluhih i autističnih osoba voli izraze usmjerene na identitet. Smatraju da ih invaliditet uvelike određuje i drugima žele poručiti da im je bitan.

Kad govorimo o autizmu, u ovom tekstu rabimo izraze usmjerene na identitet. Autistične osobe nazivamo „autističnim osobama“, a ne „osobama s autizmom“.

Riječi kojima se služimo možda se ne čine bitnima, ali iznimno su bitne. Riječi kojima se služimo mijenjaju naš način razmišljanja. Izrazima usmjerenim na osobu tvrdi se da je autizam samo manji dio nas i da nas ne čini onim što jesmo. Međutim, autizam je velik dio naših života i važan je dio nas!

Ne koriste se sve autistične osobe izrazima usmjerenim na identitet, ali mnogi od nas to čine. Različiti ljudi koriste se različitim riječima potaknuti različitim razlozima. Kad govorite o svojem invaliditetu, možete se koristiti kojim god riječima želite!

U ovom se tekstu ne služimo „oznakama funkcionalnosti“. Oznake funkcionalnosti riječi su koje pokušavaju prikazati različite „vrste“ autizma, a među njima su:

• „Visoko funkcionalni“
• „Nisko funkcionalni“
• „Blagi autizam“
• „Umjereni autizam“
• „Teški autizam“
• „Klasični autizam“
• „Aspergerov sindrom“

Oznake funkcionalnosti nama kao autističnim osobama ne pomažu da dobijemo ono što nam treba jer ne pokazuju da autističnim osobama treba pomoć u različitim stvarima. Te nam oznake štete. 

Netko bi mogao reći da ne bismo smjeli dobiti pomoć ako smo „nisko funkcionalni“ ili da nam pomoć ne treba ako smo „visoko funkcionalni“.

U ovom se tekstu zato ne služimo tim oznakama, nego izrazom „potreba za podrškom“. 

Potrebe za podrškom odnose se na stvari u kojima autističnim osobama treba pomoć. Različitim autističnim osobama treba pomoć u različitim stvarima. Nekima treba veća, a nekima manja podrška. Nekima katkad treba veća podrška, a katkad im treba manja. Riječi „potreba za podrškom“ znače da nam treba pomoć i da ne želimo da nas osuđujete zbog toga.

U ovom tekstu govorimo o skupinama autističnih osoba kao što su negovoreće autistične osobe i autistične osobe s intelektualnim teškoćama. Te riječi smislenije su od oznaka funkcionalnosti, ali i uljudnije.

Evo nekoliko savjeta kako čitati ovaj vodič:

Naslovi poglavlja veliki su i podebljani te počinju brojem poglavlja.

Na primjer, prvo se poglavlje zove „Prvo poglavlje: Za početak“.

Poglavlja su podijeljena u odlomke radi lakšeg čitanja.

Na primjer, sada čitate odlomak „Kako čitati ovaj tekst“! Tema svakog odlomka istaknuta je većim i podebljanim tekstom.

Na kraju svakog poglavlja nalazi se popis drugih tekstova za čitanje.

Ti dodatni tekstovi mogu vam pomoći da saznate više o onome o čemu smo govorili u poglavlju.

Pratite „Riječi koje biste trebali znati“.

U ovom će se tekstu pojavljivati mnogo riječi za koje možda niste prije čuli. Riječi koje biste trebali znati bit će napisane podebljanim slovima. Objasnit ćemo vam što svaka riječ znači kad je prvi put upotrijebimo. Postoji i odlomak „Riječi koje biste trebali znati“, pa ako zaboravite što neka riječ znači, možete proučiti taj odlomak kako biste se podsjetili.

Prvo poglavlje: Za početak
Sad ste upravo ovdje! Prvo poglavlje govori o ovom tekstu, o tome komu je namijenjen i o tome kako se možete služiti njime.

Drugo poglavlje: Sve o autizmu
Drugo poglavlje govori vam više o tome što je autizam. Govori o stvarima koje autistične osobe doživljavaju i što im sve treba.

Treće poglavlje: Tko može biti autističan?
Treće poglavlje govori o tome tko sve može biti autističan. Autistične osobe mogu imati i druge invaliditete osim autizma, a to poglavlje govori i o njima.

Četvrto poglavlje: Činjenice o autizmu
Četvrto poglavlje odgovara na neka pitanja o autizmu. Iznosi činjenice o autizmu i pogrešne predodžbe koje neki imaju o autizmu.

Peto poglavlje: Autizam i invaliditet
Peto poglavlje govori o tome što znače invaliditet i neurorazličitost. Objašnjava zašto su invaliditet i neurorazličitost važni.

Šesto poglavlje: Samozastupanje i pokret samozastupanja
Šesto poglavlje govori o samozastupanju. Govori o tome što znači samozastupanje i govori vam tko može biti samozastupnik. Također govori o pokretu samozastupanja i daje savjete o tome kako biti samozastupnik.

Sedmo poglavlje: Kako pronaći i stvoriti autističnu zajednicu
Sedmo poglavlje govori o autističnoj zajednici. Govori o tome što je autistična zajednica i gdje je možete pronaći. Također govori o tome koga se izostavlja iz nje i kako se osigurati da nikoga ne izostavimo iz nje.

Osmo poglavlje: Kako biti saveznik
Osmo poglavlje govori o saveznicima. Nudi savjete o tome kako se može pomoći autističnim osobama. To bi poglavlje moglo pomoći i autističnim osobama jer će im objasniti kako pomoći drugim autističnim osobama!

Amy Sequenzia: Person First Language and Ableism – https://ollibean.com/person-first-language-and-ableism/ 

Finn Gardiner: The Problem with Functioning Labels – http://www.thinkingautismguide.com/2018/03/the-problems-with-functioning-labels.html